понедељак, 8. април 2013.

Master economist



. . . the master-economist must possess a rare combination of gifts. He must reach a high standard in several different directions and must combine talents not often found together. He must be a mathematician, historian, statesman, philosopher - in some degree. He must understand symbols and speak in words. He must contemplate the particular in terms of the general, and touch abstract and concrete in the same flight of thought. He must study the present in the light of the past for the purposes of the future. No part of man's nature or his
institutions must lie entirely outside his regard. He must be purposeful and disinterested in a simultaneous mood; as aloof and incorruptible as an artist, yet sometimes as near the earth as a politician.
J.M. Keynes "Alfred Marshall,
1842-1924; A Memoir." The Economic Journal, vol. xxxiv, no. 135, 1924, pp.
311-83.

недеља, 13. мај 2012.

Dekadni brojni sistem i ENIAC

ENIAC, jedan od prvih računara, u čijoj je izgradnji učestvovao i von Neumann, koristio je dekadni brojni sistem! Za pamćenje jedne cifre bilo je potrebno deset elektronskih (vakumskih) cevi od kojih je samo jedna radila u jedinici vremena.

понедељак, 23. април 2012.

Computer sa početka devetnaestog veka

S početka devetnaestog veka, numeričke tablice računali su ljudi koji su se zvali "kompijuteri", što je imalo značenje "onaj koji računa", istom logikom kao što je dirigent "onaj koji diriguje".

Možda vam je neko iz familije bio kompjuter još u XIX veku?

недеља, 22. април 2012.

800 godina indijsko-arapskih brojeva u Evropi

Pre 800 godina, 1202., mladi školarac iz Pize Leonardo napisao je knjigu Liber abaci („The Book of Calculation“), u kojoj opisuje neverovatno efikasan način za pisanje brojeva i vršenje aritmetičkih operacija koje je naučio od arapskih trgovaca dok je putovao severnom Afrikom.
Iako se u Srbiji koristi termin arapski brojni sistem, arapi su ga, u stvari, preuzeli iz Indije, koja ga je razvijala stotinama godina unazad (razvijen u petom veku).
Leonardo od Pize, danas je poznatiji kao Fibonači (od latinskog filius Bonacci - sin Bonačijev).

Računarski virusi

Računarski virusi prvi put se pominju u akademskom radu John von Neumann (mada virus kao pojam nije korišćen). On je držeći predavanja iz "Teorije i organizacije računarskih automata" na univerzitetu u Ilinoisu pomenuo mogućnost samoreprodukcije a što je kasnije objavio u radu "Teorija samoreprodukujućih automata". U svom eseju von Neumann je opisao kako računarski programi mogu biti dizajnirani tako da reprodukuju sami sebe.

недеља, 8. април 2012.

Milutin Bojić (1892-1917)

Molitva

Noć je pusta. U carskoj dvorani
Mračan presto, tajanstven ko bajka,
A dok vetar zviždi na poljani,
Boga moli Jugovića Majka.

Kamen ćuti i nebesa muče,
A sotona samo iz prikrajka
Sa smehom joj pruža pakla ključe…
Boga moli Jugovića Majka.

Davno snahe pod umorom pale,
Vetrova se nebom goni hajka,
Zvezde trnu što su svu noć sjale,
Boga moli Jugovića Majka.

Sakrivena od svetine, kleči,
Stid je da se sa gomilom vajka,
Sama, hladna, bez suza, bez reči
Boga moli Jugovića Majka.

четвртак, 21. април 2011.

Youtube u radno vreme

U slučaju da niste u mogućnosti da u toku radnog vremena, zbog proxy servera i firewall-a, pregledavate youtube ili blejite na fejsu, evo recepta! Skinite Ultrasurf

Raspakujte zip fajl u neki direktorijum i pokrenite dobijeni exe fajl (trenutna verzija: u1008.exe).


U okviru opcija podesite svoj proxy i u Internet Exploreru dobićete Home Page UltraSurf homepage.


Odatle možete gde vam volja pa i na youtube.



Zašto je ovo dobro rešenje?
  1. Instalacija je trivijalna! Raspakuj i startuj.
  2. Flash i Java u webstranama rade ne promenjeno.
  3. Pristojna je brzina i pouzdanost!
  4. Kad ga zatvorite biće izbrisani svi cookies i istorija.

четвртак, 17. март 2011.

уторак, 19. октобар 2010.

Konverzija

1 inch = 2,54 cm

Ovo se uči u školi. Veličina disketa izražena je u incima, nadasve poznate one od 5 i četvrt i 3 i po inča. Video sam i one od 8 inča, bile su baš bljak.

Retko ko zna da je jedna stopa (feet) 12 inča ili ti 30,48 cm, odnosno:

1 feet = 12 inchs = 30,48 cm

Ne može da škodi!

понедељак, 2. новембар 2009.

Excel 2007 preći il' ne preći

Preći il ne preći na Excel 2007 i .xlsx fajlove?

Šta je to zbog čega bi ste prešli na Excel 2007?
Novi Excel 2007 podržava format fajlova koji može sadržati proizvoljan broj worksheet-ova a svaki worksheet može imati 1.048.576 redova i 16.348 kolona. Naravno pod uslovom da memorija vašeg računara to dozvoli.

Ukoliko ste imali slučajeva da vam je prethodna granica od 65xxx ili slično redova bila probijana eto razloga!

среда, 7. јануар 2009.

Wampserver addon

Prednost wampservera je mogućnost da lokalnu verziju, koju koristite u razvoju, prilagodite verziji koja se koristi u produkciji, kod Internet provajdera. Preciznije rečeno možete bar približno da podesite verziju Apache servera, PHP-a i MySQL-a koje koristite u lokalu z arazvoj, tako da odgovaraju onim verzijama koje se koriste u produkciji.

Nakon što download-ujete verziju sa neta i instalirate je, o čemu već postoji zapis, dobićete (u ovom trenutku sa Wampserverom 2.0f): Apache 2.2.11, MySQL 5.1.30, i PHP 5.2.8. U slučaju da vam ove verzije ne odgovaraju već da je verzija MySQL-a kod provajdera znatno niža (na primer: MySQL 4.1.20) možete je dovući i instalirati sa par klika.

Nakon što pokrenemo meni levim klikom odaberemo podmeni MySQL > Version > Get more ... Startovaće se default browser i otićićemo na web sajt wampservera odnosno na www.wampserver.com/addonns_mysql.php. Na sajtu možete odabrati verziju mysql-a koja vam je potrebna, podržane su verzije 4.1.X, 5.0.X i 5.1.X sa po par verzija unazad. Napomenimo da uvek treba očekivati od provajdera da bude up-to-date što zbog performansi to zbog siguronosnih zakrpa. Tako da je izbor od par verzija u odnosnu na glavnu verziju sasvim zadovoljavajuće.

Nakon downloada možete pokrenuti instalaciju koja je klasična windows instalacija, već znate par next, I agree, ... and hack is done!

Nikako ne očekujte da ako ste instalirali neku aplikaciju tipa Joomla-e ili slično sa jednom verzijom MySQL-a da će kad dovučete neku drugu verziju MySQL bilo šta biti prebačeno na tu verziju. Takav "hotspot" bi bio dobra stvar ali i dosta složena posebno kad je upgrade i downgrade u pitanju.

Što se addon-ova tiče vezanih za PHP i Apache server na samom sajtu stoji upozorenje o kompatibilnosti ova dva proizvoda pa se može videti i matrica kompatibilnosti u kojoj je naznačeno da Apache 2.2.x ne radi sa verzijama PHP-a pre verzije 5.20.

Podržane verzije Apache servera su 2.0.x i 1.3.x, što pokriva verovatno sve provajdere Interneta.

Što se PHP-a tiče podrška je tu za 5.2.x, 5.1.x, 5.0.x, 4.4.x, pa čak i 4.3.9, 4.2.3 i 4.1.2.

Reklo bi se ne štedi se na podršci, ipak u slučaju da nema verzije koja vam je potrebna, a niste prihvatili savet da promenite provajdera postoji mogućnost da ručno dodate željenu verziju o čemu ćemo nekom drugom prilikom.

четвртак, 25. децембар 2008.

Wampserver 2.0 Korišćenje

Nakon instalacije koju sam opisao kao standardnu windows instalaciju (Next, Next, ... ) možemo iz menija pokrenuti wampserver.


Nakon pokretanja, wampserver ikona će se pojaviti na trayu windowsa, odakle možemo krenuti sa pristupom, podešavanjem i slično. Desnim klikom (kliknemo desno dugme na mišu) dobijamo meni prikazan na slici:

Iz njega je moguće: izaći ili "ugasiti" wampserver (opcija exit), odabrati jezik - Language (pogadjate srpski nije podržan), dobiti pomoćne informacije (help), osvežiti indikatore rada (refresh) i saznati inforacije o autoru ovog projekta (About).

Levim klikom (opis kao za desni ali je levi u pitanju) daje meni koji je znatno bogatiji opcijama.
Tu su ikone za pristup localhostu, phpMyAdmin i SQLiteManageru. Već smopominjali da su phpMyAdmin i SQLiteManager tu radi lakšeg rada sa bazom podataka. Biranjem localhost dobijamo ekran na kome su prikazane verzije i opcije koje su instalirane.

Što se opcija menija Apache, PHP i MySQL tiče o njima ćemo drugom prilikom, u svakom slučaju namenjene su konfigurisanju, pokretanju, verzionisanju Apache-a, PHP-a i MySQL-a.

Opcija www direktorijum otvara explorer u direktorijumu c:\wamp\www. To je direktorijum u koji smeštate svoja ili tudja aplikativna rešenja zbog kojih ste inače skinuli, instalirali wamp server.

Opcija menija Start All Services odnosno Stop All Services, startovaće odnosno stopirati sve servise koje nam donosi WampServer - MySQL bazu i Apache web server. Pogadjate Restart All Services opcija proizvešće efekat kao da su svi servisi stopirani a zatim startovani.

Nakon startovanja wampservera poslednja opcija menija je "Put online", odnosno server se nalazi u offline stanju. Ako server stavite u online stanje ta opcija postaje "Put offline". Prirodno je pitati šta je online a šta offline? Kada je server u "offline" stanju on je dostupan samo lokalnoj mašini odnosno windowsu na kome radite i niko ne može da vam pridje, kada ga prebacite u "online" stanje serveru se može pristupati sa mreže. Zgodno, zar ne?

Pristup serveru nakon startovanja (opcija menija localhost)

Europiana - Beta - Drugi put

Šta možete da uradite na Europiani – ili zašto bi ste posetili taj sajt?

Adresa: http://www.europeana.eu/

Pretraživanje Europeane

Na Europiani možete pretraživati milione digitalnih objekata koje su obezbedili evropski muzeji, galerije, arhive, biblioteke i druge organizacije (koje poseduju audio-visualne arhive).

  • Pretraživanje je jednostavno. Samo se upitate ko (who), šta (what), gde (where) ili kada (when) vas interesuje i otkucajte te reči u Europianinom polju za pretraživanje. Ako se ustručavate probajte:
  • Who:Imena autora, arhitekata, umetnika, koreografa, kompozitora, dirigenata, igrača, režisera, muzičara ili fotografa.
  • What: naslovi knjiga, poema, novina, slika, fotografija, filmova ili televizijskih programa
  • Where: Imena varoši, gradova ili sela u Evropi ili celog sveta
  • When: Datumi (na primer: 1945) kao godina kada je neko rodjen ili slavni datum u istoriji ili period (na primer: Roman ili Medieval).
Koristeći napredno pretraživanje (advanced search) moguće je specificirati i reči title (naslov) i imena krearoa - creators (na primer authors, artists, musicians itd) ili datume (dates – 1945 na primer). Moguće je i kombinovati kriterijume pretraživanja (na primer: title:hamlet and date:1983).

Rezultati pretraživanja

Rezultati pretraživanja grupisani su po tipu digitalnog objekta: tekstovi (text), slike (images), video i zvuk (sound):
  • Tekst uključuje: knjige, pisma, arhivske papire, disertacije, poeme, novine, članke, faksimile, manuskripte i note.
  • Slike uključuju: slike, crteže, grafike, fotografije, slike muzejskih objekata, mape, grafičke dizajne i muzičke beleške (notne sveske)
  • Video uključuje: filmove, broadcaste najnovijih vesti, televizijske programe
  • Zvuk uključuje: muziku i govore sa ploča, traka, diskova i radio najava.
Moguće je odabrati da li želite da vam se rezultati prikažu kao lista ili kao tabela.

Detaljne informacije o nekom objektu dobijaju se klikom na njega u rezultujućoj listi.

U slucaju da se dobije previše rezultata, uslovima pretraživanja mogu se dodati jezik (language), zemlja (country), datuma (date), provider ili tip (type) koristeći meni sa leve strane stranice sa rezultatima.

понедељак, 22. децембар 2008.

Dia - Alternativa MS Visio-u

Dia je napravljena po uzoru na MS Windows program “Visio”. Možete je koristiti za crtanje mnogih vrsta dijagrama. Opremljena je specijalnim objektima za crtanje modela objekti-veze, UML dijagrama, tokova podataka, skica web sajtova, i elektronskih kola. Napredni korisnici mogu dodati nove oblike kreiranjem XML fajlova koji su podskup SVG-a (ukoliko vam neka od skraćenica nije jasna trenuto niste napredni korisnik, sto svakako ne znači da nećete biti).

Diagram je moguće sačuvati u posebnom XML formatu (gzippovan po defaultu da bi se sačuvao prostor), a moguće je i eksportovati dijagram u EPS ili SVG format.

Download fajl je nekih 12-ak megabajta a sama instalacija je potpuno pravolinijska, next, next, lokacija, next ...



Korisne adrese:
Home page: http://live.gnome.org/Dia
Download: http://live.gnome.org/Dia/Download
Podržane platforme: Windows, Lunix
Trenutna verzija: 0.96.1-8

уторак, 16. децембар 2008.

WAMP - Web razvojno okruženje za Windows

WampServer 2.0

Moguća alternativa XAMPP svakako je WAMP. WAMP je web razvojno okruženje za Windows koje čine Apache, PHP, MySQL a radi lakšeg rada sa bazom tu su i PHPMyAdmin i SQLiteManager. Znatno manji download fajl (oko 16Mb) je neophodan za instalaciju, koja je u duhu Windows-a, što će reći par Next-ova, I accept..., izbor lokacije i malo čekanja! Oni zainteresovani za download mogu krenuti odavde.

Fino podešavanje je moguće bez ručnog editovanja konfiguracionih fajlova, koristeći sistem menija koji se dobija desnim klikom na ikonu WampServera u tray-u.

Ono što je prednost ovog rešenja je mogućnost da nakon što izvršite instalaciju možete dovući (kroz addon) i druge verzije Apache servera, MySQL-a i PHP-a i time podesite sebi okolinu kakva vam je u produkciji.

Korisne adrese:
Home page: http://www.wampserver.com/en/
Download: http://www.wampserver.com/en/download.php

понедељак, 18. фебруар 2008.

MySQL SHOW u borbi protiv zaborava

Dok sam bio mladji, lepši, zgodniji, ... pamtio sam sve, izmedju ostalog i dizajn baze, neophodna prava da bi se aplikacija koristila, ... Vremenom su me pritisle obaveze, sitna deca, u svakom slučaju prešao sam na zapisivanje, zapišem ovde, onde, pa kad mi zatreba, osvežim pamćenje pa kao nov. A kako vreme neumitno teče, stićiće i mene, ako već i nije, počeću da zaboravljam gde sam zapisao – valjda je to poslednji stadijum.

Na sreću, relacione (relaciono-objektne) baze podataka odlikuje jedno dobro svojstvo a to je da imaju meta podatke. Meta podaci su podaci o podacima, što u konkretnom slučaju znači nema potrebe da preterujete sa pamćenjima tipa: Miletu sam dao pravo da ažurira podatke, pregledava ali ne i da menja strukturu tabela, ili tipa: tabelu zaposleni kreirao sam sa tim i tim kolonama i sa tom i tom internom strukturom i tim i tim indeksima, ..., već me umorila sama pomisao. E tu sad stupaju meta podaci. Različite baze različitim metodama dolaze do tih podataka. Na primer, kod Oracle baze postoji niz tabela i/ili pogleda, poput ALL_OBJECTS, u kojima su upisani svi objekti baze (tabele, indeksi, procedure, funkcije, ...) i odgovarajućim select naredbama i poznavanjem dictionary-a se dolazi do željenih informacija. Kako je to rešeno kod MySQL, ne gubite nadu, sledi u nastavku, mada bih ja o meta podacima mogao nadugo i naširoko.

Mnoge korisne informacije o MySQL bazi, korisnicima i tabelama se mogu dobiti koristeći neku od SHOW komandi. U zavisnosti od prava (privilegija) koje su vam dodeljene, neke SHOW komande mogu da vam budu nedostupne. root korisnik ili onaj koji ima slične privilegije, svakako čovek od poverenja, može koristiti sve SHOW komande, koje će mu pružiti tražene informacije.

Najčešće korišćene SHOW naredbe uključuje sledeće:

SHOW GRANTS FOR user
SHOW DATABASES [LIKE something]
SHOW [OPEN] TABLES [FROM database_name] [LIKE something]
SHOW CREATE TABLE table_name
SHOW [FULL] COLUMNS FROM table_name [FROM database_name] [LIKE something]
SHOW INDEX FROM table_name [FROM database_name]
SHOW TABLE STATUS [FROM db_name] [LIKE something]
SHOW STATUS [LIKE something]
SHOW VARIABLES [LIKE something]
SHOW GRANTS komanda prikazuje privilegije navedeneg korisnika za navedeni host. Najkorisnija je za proveru statusa nekog korisnika, posebno kada postoji zahtev da se modifikuju postojeće korisnikove privilegije. Na kraju krajeva to je lak način da utvrdite da li korisnik stvarno nema zahtevane privilegije. Na primer da proverimo šta ima korisik mile izdali bi smo:

mysql> show grants for mile@localhost;

+-------------------------------------------------------------------------------+

| Grants for mile@localhost |

+-------------------------------------------------------------------------------+

| GRANT USAGE ON *.* TO 'mile'@'localhost'

IDENTIFIED BY PASSWORD '*EC24BE67633C4733D1A70ACB3585F0455F0889D8' |

| GRANT ALL PRIVILEGES ON `cdcol`.* TO 'mile'@'localhost' |

+-------------------------------------------------------------------------------+

2 rows in set (0.00 sec)

Ako pak niste root korisnik ili “čovek od poverenja” a niste ni mile, dobićete poruku o grešci. Svi oni kojima se delimično veruje mogu videti samo relevantne informacije vezane samo za svog korisnika. Na primer, mile nije u mogućnosti da vidi informacije o root korisniku.

mysql> show grants for root@localhost;
ERROR 1044 (42000): Access denied for user 'mile'@'localhost' to database 'mysql'

Budite svesni svojih privilegija i ako niste “od poverenja” da ne kažem root korisnik, da na neke od pomenutih komandi nećete dobiti očekivane informacije već će pristup biti limitiran. Ako vam to smeta, pogledajte članak o xampp-u, i postanite kalif umesto kalifa bar na svojoj radnoj stanici.

Informacije o bazama i tabelama

Komada SHOW DATABASES će uraditi baš to, odnosno prikazaće informacije o bazama koje se nalaze na MySQL serveru:

mysql> show databases;
+--------------------+
| Database           |
+--------------------+
| information_schema |
| cdcol              |
| mysql              |
| phpmyadmin         |
| test               |
| webauth            |
+--------------------+
6 rows in set (0.01 sec)

Nakon što odaberete bazu sa kojom ćete raditi (USE database) SHOW naredba se može koristiti za prikaz liste tabela u toj bazi. Ako dobijete drugačiji prikaz nije reč o grešci već o vašim kreativnim sposobnostima:

mysql> show tables;

+----------------------+

| Tables_in_phpmyadmin |

+----------------------+

| pma_bookmark |

| pma_column_info |

| pma_designer_coords |

| pma_history |

| pma_pdf_pages |

| pma_relation |

| pma_table_coords |

| pma_table_info |

+----------------------+

8 rows in set (0.03 sec)

Ako se doda još i OPEN u SHOW TABLES komandu, dobiće se lista svih tabela u kešu, uz informaciju koliko su puta keširane i da li se trenutno koriste:

mysql> show open tables;
+----------+--------------+--------+-------------+
| Database | Table        | In_use | Name_locked |
+----------+--------------+--------+-------------+
| mysql    | procs_priv   |      0 |           0 |
| mysql    | db           |      0 |           0 |
| mysql    | host         |      0 |           0 |
| mysql    | tables_priv  |      0 |           0 |
| mysql    | user         |      0 |           0 |
| mysql    | columns_priv |      0 |           0 |
+----------+--------------+--------+-------------+
6 rows in set (0.00 sec)

Ako SHOW OPEN TABLES prikazuje tabele koje su višestruko puta korišćene a trenutno se ne koriste (in_use=0) izdajte FLUSH TABLES komandu da oslobodite memoriju (pravilo kod svih baza podataka memorije nikad dosta).

Prikupljane informacija o strukturi tabele

Vrlo korisna komanda je SHOW CREATE TABLE, koja uradi ono što bi čovek i očekivao, prikaže SQL komandu koja se koristila pri kreiranju tabele:

mysql> show create table pma_table_info;
+----------------+----------------------------------------------------+
| Table          | Create Table                                        |
+----------------+----------------------------------------------------+
| pma_table_info | CREATE TABLE `pma_table_info` (
  `db_name` varchar(64) collate latin1_general_ci NOT NULL default '',
  `table_name` varchar(64) collate latin1_general_ci NOT NULL default '',
  `display_field` varchar(64) collate latin1_general_ci NOT NULL default '',
  PRIMARY KEY  (`db_name`,`table_name`)
) ENGINE=MyISAM DEFAULT CHARSET=latin1 COLLATE=latin1_general_ci COMMENT='Table
information for phpMyAdmin' |
+----------------+----------------------------------------------------+
1 row in set (0.08 sec)

Njena korisnost ogleda se u tome što može biti podsetnik (i to brz) ili brza referenca na naredbu kojom je kreirana neka tabela (u slučaju da vam papirić nije pri ruci). Iste informacije dobijaju se ako bi ste dump-ovali šemu (ali na sporiji i nepregledniji način).

Ako vam je potrebna samo struktura tabele, ne i SQL komanda za kreiranje, komanda je SHOW COLUMNS:

mysql> show columns from pma_table_info;
+---------------+-------------+------+-----+---------+-------+
| Field         | Type        | Null | Key | Default | Extra |
+---------------+-------------+------+-----+---------+-------+
| db_name       | varchar(64) | NO   | PRI |         |       |
| table_name    | varchar(64) | NO   | PRI |         |       |
| display_field | varchar(64) | NO   |     |         |       |
+---------------+-------------+------+-----+---------+-------+
3 rows in set (0.03 sec)

SHOW COLUMNS je isto što i DESCRIBE komanda.

SHOW INDEX komanda prikazuje informacije o indeksima odredjene tabele. Sintaksa je:

SHOW INDEX FROM ime-tabele [FROM ime-baze]

Ova komanda pruža dosta informacija, počev od imena kolone do kardinalnosti indeksa. Kolone koje se vraćaju komandom opisane su u tabeli koja sledi:

Ime kolone

Opis

Table

Ime tabele

Non_unique

1 ili 0.

1 - indeks može sadržati duplikate

0 – indeks je jedinstven

Key_name

Ime indeksa

Seq_in_index

Redosled kolone u indeksu. Počinje od 1.

Column_name

Ime kolone koja je deo indeksa

Collation

Redosled sortiranja za tu kolonu:

A – rastući (ascending)

Null – ne sortirana

Cardinallity

Broj jedinstvenih vrednosti u indeksu

Sub_part

Na parcijalno indeksiranim kolonama, prikazuje broj znakova koji je indeksiran. NULL ako je cela kolona indeksirana.

Packed

Veličina numeričkih kolona

Comment

Komentar

Sledeća komanda koja vraća tabelu prepunu informacijama je SHOW TABLE STATUS. Sintaksa je:

SHOW TABLE STATUS [FROM database_name] LIKE ‘nešto’

Kolone koje se vraćaju komandom opisane su u tabeli:

Ime kolone

Opis

Name

Ime tabele

Type

Tip tabele: MyISAM, BDB, InnoDB ili Gemini.

Row_format

Format smeštanja zapisa: fixed, dynamic ili compressed.

Rows

Broj redova

Avg_row_length

Prosečna dužina zapisa

Data_length

Veličina fajla sa podacima

Max_data_length

Maksimalna veličina fajla sa podacima

Index_length

Veličina indeksnog fajla

Data_free

Broj bajtova koji su alocirani a nisu iskorišćeni

Auto_increment

Sledeća vrednost koja će biti iskorišćena u auto_increment polju

Create_time

Datum i vreme kreiranja tabele (datetime format)

Update_time

Datum i vreme poslednjeg ažuriranja

Check_time

Datum i vreme kad je tabela poslednji put “proverena”

Create_options

Sve ekstra informacije koje su bile korišćene kod CREATE TABLE naredbe

Comment

Bilo koji komentar dodan kada je tabela kreirana. Pored toga, InnoDB tabele će iskoristiti ovu kolonu da daju informaciju o praznom prostoru u tablespace-u.

Sistemski statusi

SHOW STATUS i SHOW VARIABLES komande pružaju informacije o serveru baze. Sintaksa je baš kao i prethodno napisana, ništa uzbudljivo.

Ono što se desi nakon izdavanja komandi je mnoštvo informacija (i od popa uši). Sreća je da ćemo izdvojiti samo neke

Aborted_connects

Broj neuspelih pokušaja da se pristupi MySQL serveru. Svaki put kad je taj broj različit od nule treba istražiti slučaj. Moguće je da je loša kombinacija username, password u skriptu ili je broj simultanih konekcija postavljen na premalu vrednost.

Connections

Ukupni broj konekcija na MySQL server od trenutka startovanja istog.

Max_used_connections

Maksimalni broj konekcija koje su bile simultane od trenuta startovanja servera.

Slow_queries

Broj upita koji su trajali duže long_query_time (default je 10 sekundi). Ako je broj veći od 1 vreme je da se zabrinete i proverite SQL-ove, razmislite o performansama hardvera ili zovete vatrogasce.

uptime

U sekundama izraženo koliko server radi.

Detaljnu listu sa iscrpnim opisima statusa možete naći na: http://dev.mysql.com/doc/refman/5.0/en/show-status.html.

SHOW VARIABLES takodje obiluje, reklo bi se, brdo informacija. Shodno tome izdvojićemo samo neke a o ostalima možete saznati na: http://dev.mysql.com/doc/refman/5.0/en/show-variables.html.

connect_timeout

Prikazuje u sekundama koliko će MySQL server čekati na konekciju dok je ne odbije

have_innodb

Prikazuje YES ako su InnoDB tabele podržane

have_bdb

YES ako su Berkeley DB tabele podržane

max_connections

Dozvoljeni broj simultanih konekcija na MySQL, preko tog broja se konekcije odbijaju

port

Port na koji MySQL osluškuje kada je startovan

table_type

Podrazumevani tip tabela, obično MyISAM

version

MySQL broj verzije


Ukoliko neki od ovih parametara nije odgovarajući on se može promeniti u konfiguracionom fajlu ili startup komandom (o čemu ću nekom drugom prilikom ako ne zaboravim već o čemu sam hteo).